Požari na otvorenom

Foto: Ilustracija

U četvrtak 24. ožujka oko 12 sati u Vukoviju, općina Đulovac, na okućnici je 56-godišnjakinja spaljivala korov i suhu travu te je došlo do požara koji se nekontrolirano proširio na njezin voćnjak. U požaru je opožarena površina oko 100 kvadratnih metara suhe trave i niskog raslinja, a požar su u 13.30 sati ugasili pripadnici javne vatrogasne postrojbe Grada Daruvara.
 
U četvrtak 24. ožujka tijekom popodneva u Pupelici na polju 82-godišnjakinje, općina Šandrovac, 68-godišnjak i 53-godišnjakinja su spaljivali okovinu. Oko 18 sati krenuli su kući te su uočili da vatra nije ugašena i da se krenula širiti. Na mjesto događaja došli su pripadnici dobrovoljnog vatrogasnog društva Šandrovac koji su požar ugasili. U požaru je izgorjelo oko 30 kvadratnih metara okovine na polju, a 82-godišnjakinja se izjasnila da joj nije nastala nikakva materijalna šteta.  

Građani

Podsjećamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima. Takvi se požari, ukoliko nisu strogo kontrolirani, zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte, a ujedno i ugroziti ljudske živote. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana počinje sezona radova na poljoprivrednim površinama, okućnicama i vrtovima, a samim time započinje i spaljivanje korova, suhe trave i niskog raslinja čime se povećava opasnost od nekontroliranog širenja požara na otvorenom.
 
Spaljivanje korova je dozvoljeno do 1. svibnja, ali pozivamo građane na dodatan oprez i stalni nadzor vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja s ciljem zaštite osoba i imovine.
 
Kako to činiti na siguran način:
 

• Prije spaljivanja, upoznati mjesno nadležnu vatrogasnu postrojbu.
• Spaljivanje korova i biljnog otpada obaviti na za to predviđenim mjestima, u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili  županije.
• Odabrati mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad na način da bude dovoljno udaljeno od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova kako bi se spriječilo da ih plamen ili iskre ne zahvate.
• Tlo na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i otpaci, očistiti od suhe trave i svega onoga što je lakozapaljivo, a  samo mjesto spaljivanja izolirati odnosno očistiti u širini najmanje 5 metara.
• Biti nazočan spaljivanju granja i otpadaka, odnosno u svakom trenutku imati kontrolu nad vatrom, a uz sebe odnosno u blizini imati u pripremi sve što je potrebno za početno gašenje eventualnog požara.
• Osoba koja je vatru naložila, dužna ju je i pravilno ugasiti.
• Mjesto paljenja smijete napustiti tek kad je vatra potpuno ugašena, što je ispravno provjeriti prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom.
• Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću.

 
Preporučamo građanima da osim spaljivanja, koriste i druge metode saniranja biljnog otpada (mljevenje u piljevinu, kompostiranje i dr.) kako bi se biljna masa iskoristila i spriječili nekontrolirani požari.
 
Za nepoštivanje odredbi Zakona, propisane su sankcije:
 
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15 tisuća kuna.
 
Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od tisuću do 15 tisuća kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
 
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
 
Savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu, smanjuje se mogućnost izbijanja većih požara koji mogu imati tragične posljedice.
 
Osim materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava zbog čega je potrebno voditi brigu o odgovornom ponašanju. Koristimo priliku, građane uputiti da posebnu pozornost obrate na moguće požare u svojoj okolini, ali ujedno i na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kako bi saznanja o tome odmah dojavili policiji na 192.

Pisane vijesti | Okoliš