#sigurniONLINE

Budi dio pozitivne promjene!

Foto: ilustracija

Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, Ministarstvo unutarnjih poslova RH pokrenulo je preventivnu kampanju #sigurniONLINE, usmjerenu na sve izraženije rizike i opasnosti kojima su djeca i mladi izloženi u digitalnom okruženju.

Novija istraživanja provedena u Republici Hrvatskoj ukazuju na pretjeranu izloženost djece internetu, društvenim mrežama, odnosno digitalnim tehnologijama općenito. Službene policijske statistike potvrđuju ozbiljnost ove pojave.

Tijekom 2025. godine u Republici Hrvatskoj evidentirano je ukupno 6.332 kaznena djela na štetu djece, od čega se 1.150 kaznenih djela odnosi na kaznena djela protiv spolne slobode te spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Dio žrtava ovakva kaznena djela prijavljuje tek nakon punoljetnosti, dok je u velikom broju slučajeva viktimizacija prijavljena dok su žrtve još bile maloljetne.
 
Pokazatelji
Po zakonskoj kvalifikaciji, u 2025. godini evidentirana su:
 

• 452 kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju, što je porast od 6% u odnosu na godinu ranije (2024.), kada je evidentirano 427 kaznenih djela,
• 154 kaznena djela upoznavanje djece s pornografijom, što je za 19% više u odnosu na godinu ranije, kada je evidentirano ukupno 130 kaznenih djela,
• 62 kaznena djela zadovoljenje pohote pred djetetom mlađim od 15 godina, što je 29% više u odnosu na godinu ranije, kada ih je evidentirano ukupno 48, 
• 313 kaznenih djela spolne, zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina, što je 11,6% manje u odnosu na godinu ranije, kada je evidentirano 355 takvih kaznenih djela i  
• 16 kaznenih djela mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba, što je 36% manje u odnosu na godinu ranije, kada ih je evidentirano 25.

Poseban izazov predstavlja i međuvršnjačko nasilje povezano s digitalnim okruženjem. Naime, tijekom 2025. godine evidentirano je 1.141 kazneno djelo međuvršnjačkog kriminaliteta, pri čemu se ističu kaznena djela protiv osobne slobode, uključujući prijetnje, prisile i nametljivo ponašanje. Zabilježen je i porast kaznenih djela protiv privatnosti, poput neovlaštene uporabe osobnih podataka, zlouporabe snimki spolno eksplicitnog sadržaja te neovlaštenog slikovnog i zvučnog snimanja, što su oblici izravno povezani s korištenjem digitalnih tehnologija.

 
Djeca danas velik dio svog života provode online — na društvenim mrežama, u igrama i komunikaciji s vršnjacima. Internet donosi brojne prednosti, ali i određene rizike. Policija upravo zato pokreće preventivni projekt #sigurniONLINE usmjeren na sigurnost djece u digitalnom okruženju. 
 

1. Zašto je danas sigurnost djece na internetu postala tako važna tema i što zapravo donosi projekt #sigurniONLINE?"

Ako pogledamo svakodnevicu djece i mladih, vidimo da je digitalni svijet postao njihovo prirodno okruženje. Internet koriste za školu, komunikaciju, zabavu i stvaranje socijalnih odnosa. To je generacija koja odrasta online, što samo po sebi nije isključivo negativno —digitalne tehnologije donose brojne mogućnosti za učenje, kreativnost i povezivanje.

Međutim, upravo ta stalna prisutnost online donosi i određene izazove. Djeca su sve ranije izložena društvenim mrežama i komunikaciji s velikim brojem ljudi, uključujući i nepoznate osobe. Sve češće susrećemo situacije online nasilja, manipulacije, ucjena ili zlouporabe osobnih podataka. Problem je i to što djeca često ne prepoznaju rizične situacije ili ne znaju kome se obratiti kada se osjećaju neugodno ili ugroženo.

Iza ekrana djeca često ostaju sama sa svojim osjećajima — istraživanja pokazuju da intenzivno korištenje digitalnih uređaja može biti povezano s usamljenošću, tjeskobom i emocionalnim poteškoćama, dok anonimnost online prostora ponekad potiče agresivno ponašanje i smanjuje osjećaj odgovornosti.

Projekt #sigurniONLINE nastao je kao odgovor na te izazove. Riječ je o preventivnom programu policije koji ima za cilj jačanje digitalne sigurnosti kroz edukaciju, informiranje i osnaživanje djece, roditelja ali i stručnjaka.

Važno je naglasiti da cilj projekta nije stvaranje straha od tehnologije, nego razvoj zdravih i sigurnih digitalnih navika. Internet je alat, on je dio života — a na nama odraslima je da djeci pomognemo naučiti kako ga koristiti odgovorno i sigurno.

 

2. Kako izgleda rad policije kroz ovaj projekt i što građani mogu očekivati?

Policijski službenici za prevenciju odlaze u škole i s djecom razgovaraju na njima razumljiv način — kroz radionice, primjere iz stvarnog života i interaktivne aktivnosti.

Djeci objašnjavamo kako zaštititi privatnost, zašto je opasno dijeliti osobne podatke, kako prepoznati online manipulaciju i što učiniti ako ih netko uznemirava. Posebno naglašavamo da internet ne zaboravlja. Jednom objavljen sadržaj može ostati trajno dostupan i imati dugoročne posljedice.

Jednako važan dio projekta usmjeren je na roditelje. Roditelji često imaju osjećaj da kasne za djecom kada je riječ o tehnologiji, ali zapravo je ključ u otvorenoj komunikaciji i postavljanju jasnih pravila, a ne u tehničkom znanju. Kroz edukacije roditeljima pokazujemo kako razgovarati s djecom o internetu, kako prepoznati znakove da nešto nije u redu i kako reagirati.
 
Projekt također uključuje informativne kampanje, promotivne materijale i alate pomoći poput platforme Help4U koja nudi savjete djeci i mladima te aplikacije Red Button putem koje se mogu prijaviti sumnje na online zlostavljanje.

Više savjeta pronađi na stranici HELP4U.
Za prijavu neprimjerenih sadržaja posjeti aplikaciju policije Red Button.
 

Ono što je posebno važno jest suradnja — policija, škole, roditelji i stručnjaci zajedno stvaraju sigurnije okruženje za djecu jer sigurnost djece ne može biti odgovornost samo jedne strane.
 

3. Koji su najčešći rizici s kojima se djeca susreću online, a da roditelji možda nisu uvijek svjesni?

Jedan od najvećih rizika je komunikacija s nepoznatim osobama koje se predstavljaju kao vršnjaci i postupno stječu povjerenje djeteta. Djeca često imaju osjećaj sigurnosti jer su fizički kod kuće, ali digitalni prostor nema iste granice kao stvarni svijet.

Drugi čest problem je dijeljenje osobnih ili intimnih sadržaja bez razumijevanja dugoročnih posljedica. Jednom poslan sadržaj može se nekontrolirano širiti i postati sredstvo ucjene ili ismijavanja.

Online nasilje, odnosno cyberbullying, također ima snažne posljedice jer žrtva nema prostor odmaka — poruke i komentari mogu biti dostupni stalno i pred širokom publikom.

Važno je naglasiti da djeca često ne traže pomoć jer osjećaju sram ili strah od reakcije odraslih. Zato je važno imati odnos povjerenja sa svojom djecom.
 

4. Najvažniji savjeti:

Prvi savjet je otvorena komunikacija, to jest razgovor. Dijete je puno sigurnije kada zna da može bez straha reći ako se nešto dogodilo.

Drugi je postavljanje jasnih pravila korištenja interneta — vrijeme provedeno online, vrste aplikacija i granice dijeljenja sadržaja.

Treći — razmišljanje prije objave. Digitalni tragovi su trajni i sve što objavimo može ostati dostupno dugo vremena.

Ako dođe do problema, važno je ne odgovarati nasilniku, sačuvati dokaze i potražiti pomoć — roditelja, škole ili policije.

Najvažnije je da djeca znaju da traženje pomoći nije slabost — nego hrabrost.
 
 
Internet može biti korisno mjesto za rast i razvoj — ali samo ako djeci damo znanje, granice i podrška.

Projekt #sigurniONLINE upravo zato stavlja naglasak na prevenciju i edukaciju, jer je najbolja zaštita upravo znanje.
 

Stranica