Predavanje na temu "Stres u policiji"

Foto: PU bjelovarsko-bilogorska

Jučer 14. ožujka, u prostorijama Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, u organizaciji I.P.A kluba bjelovarsko-bilogorske, održano je predavanje na temu Stres u policiji. Predavanje je održala prof. dr. sc. Dragica Kozarić Kovačić sa Odjela za psihijatriju Kliničke bolnice Dubrava iz Zagreba.

Gotovo je neizbježno u današnje vrijeme podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres jest reakcija organizma na određeni stresor, odnosno na poticaj (pozitivni, negativni, neutralni) koji dovodi do stresa. Posljedice stresa koje nastaju, nevezano da li su nastale na poslu ili izvan, su najčešće smanjena radna učinkovitost i kvaliteta izvršenog posla, učestalo izostajanje s posla, razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti, smanjenje kvalitete socijalnog življenja i funkcioniranja, dugotrajna bolovanja, invaliditet te gubitak stručnjaka u najproduktivnijoj životnoj dobi.

Kako stres utječe na posao? Kao prvo i osnovno, rukovodstvo treba prepoznati stres kod svojih radnika te im pomoći u suočavanju s njime. Gospođa Kozarić Kovačić upoznala je sve prisutne da je Institut znanosti i tehnologije Sveučilišta u Manchesteru proveo  istraživanje vezano za 20 najstresnijih zanimanja na području Europske unije i policija se našla na visokom drugom mjestu dok su na prvom mjestu mineri. Stresovi u policiji vezani su ponajprije uz prirodu samog posla, organizacijske i interpersonalne čimbenike kao i uz obiteljske čimbenike. Razlozi koji dovode do stresa su izloženost njegovim pojavama u društvu, izloženost opasnim situacijama, od policajaca se očekuje velika diskrecija u mnogim situacijama, zakinutost policajca za reakciju bijega i borbe u opasnim situacijama, a koje je inače svojstveno prirodi čovjeka. Manifestacije stresa koje se javljaju su psihički poremećaji (depresija, konzumiranje alkohola i lijekova), psihosomatske bolesti, poremećaji radnog, obiteljskog i socijalnog funkcioniranja, tzv „burnout“ sindrom itd.

Ublažavanje stresa na poslu ponajviše ovisi o potpori kolega i njihovom razumijevanju te međusobnoj ovisnosti. Koliko će čovjek biti otporan na stres ovisi i o njegovoj ličnosti, intenzitetu ugroženosti i potpori okoline.

Čimbenici koji doprinose otpornosti ljudskog organizma na stres obuhvaćaju biološke i psihološke aspekte osobe kao i pre-traumatsko i post-traumatsko okruženje. Neki od najvažnijih postupaka za prevenciju stresa su izobrazba o stresu, bolja organiziranost na poslu, tjelesna aktivnost, socijalna podrška, pravilna prehrana, tehnike disanja, meditacija i slično.