Manji požari na otvorenom

Jučer, 3. rujna oko 12,30 sati u Garešnici, u Ulici Matije Gupca na polju udaljenom oko 150 metara od kuća došlo je do zapaljenja suhe trave i nagorijevanja dviju guma i dviju dasaka na drvenoj prikolici.

Foto: ilustracija

          Jučer, 3. rujna oko 12,30 sati u Garešnici, u Ulici Matije Gupca na polju udaljenom oko 150 metara od kuća došlo je do zapaljenja suhe trave i nagorijevanja dviju guma i dviju dasaka na drvenoj prikolici. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrdilo se da je vlasnik najvjerojatnije ostavio žar na hrpi gdje je unazad nekoliko dana spaljivao suho granje i travu, te kada je na istu hrpu pepela stavio suhu travu ona se zapalila i proširila na prikolicu. Po izjavi vlasnika nije nastala šteta.

          Istog dana, oko 21,00 sat u nenaseljenom dijelu Markovca, pokraj Daruvara, na neutvrđen način zapaljeno je suho granje zaostalo nakon "malčiranja" pored ceste Markovac-Bijela u dužini od 100 m. Požar je ugašen tijekom noći, a prilikom požara nije nastala šteta niti je došlo do ugrožavanja objekata ili imovine.

          Podsjećamo!

          Proteklih godina najveći broj požara na otvorenim prostorima zabilježen je upravo u dane sunčanih i toplih vikenda kada građani koriste lijepo vrijeme za obavljanje radova na otvorenom.

          Apeliramo na građane da posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare s težim posljedicama.

          Posebice je potreban oprez prilikom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, jer bi zbog nedovoljne pažnje pri rukovanju vatrom ili zapaljivim predmetima moglo doći do požara koji lako izmaknu kontroli pa se vatra može proširiti na šume, gospodarske i stambene objekte, a time ugroziti i ljudske živote.

Posebno podsjećamo na slijedeće:

- spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;

- mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodiča i njihovih stupova, da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;

- tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;

- spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijeva­njem vodom, smije napustiti to mjesto;

- zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;

- zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;

- ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.

Napominjemo:

- od 1. kolovoza 2010. godine na snazi je Zakon o zaštiti od požara (NN br. 92/10.) kojim je za fizičku osobu koja izazove požar propisana novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2 tisuće do 15 tisuća kuna;

- za pravnu osobu koja propustom izazove požar propisana je novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna u iznosu od 2 tisuće do 15 tisuća kuna;

- istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od tisuću do 15 tisuća kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i sve informacije o požaru;

- propisana je i kazna za pravnu osobu koja ne prijavi nastanak požara i sve informacije o požaru, i to u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna i za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna od 2 tisuće do 15 tisuća kuna.

           Ovakvim nepromišljenim radnjama može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

           Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice.