84. obljetnica prvog ratnog zločina u Donjim Mostima

  • Slika /PU_BB/Obilježavanja/Donji Mosti 2025/IMG_0268.jpeg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

U spomen na 84. obljetnicu prvog ratnog zločina koji se dogodio u selu Donji Mosti 10. travnja 1941. godine, načelnik policijske uprave Jakob Bukvić poklonio se žrtvama te položio vijenac i zapalio svijeću

Danas, 10.travnja, obilježena je 84. obljetnica prvog ratnog zločina koji se dogodio u Donjim Mostima u sjećanje 11-orice hrvatskih seljaka i 71 prešućivane hrvatske žrtve II. svjetskog rata i poraća iz Donjih, Srednjih i Gornjih Mosti te okolnih sela. U počast žrtvama na groblju u Donjim Mostima položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Uz župana Bjelovarsko-bilogorske županije Marka Marušića izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske a ujedno i izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora, predstavnicu Ministarstva hrvatskih branitelja, savjetnicu specijalisticu iz Uprave za zatočene i nestale Ivonu Paltrinieri, izaslanika ministra obrane, voditelja Područnog odjela za poslove obrane Zagreb, Željka Jankovića, potpredsjednika Vijeća ogranaka Matice Hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije Silvestra Štefovića, predstavnike Hrvatske vojske te predstavnike jedinica lokalne uprave i samouprave, vijenac je položio i poklonio se žrtvama načelnik Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske i ratni zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko Jakob Bukvić i zapovjednik Interventne jedinice policije policijske uprave i sudionik Domovinskog rata Ivica Ćurić.
 
Minutom šutnje odana je počast svim hrvatskim žrtvama II. Svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, svim hrvatskim braniteljima, svima onima koji su svoje živote položili na oltar domovine te prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.  

U svom obraćanju potpredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak naglasio je koliko je važno iznositi istinite činjenice o ovom događaju te ne dozvoliti da padnu u zaborav, a dok je načelnik Općine Kapela Danijel Kovačec u svom govoru istaknuo koliko je bitno čuvati našu Republiku Hrvatsku.

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić zahvalio i u svom je obraćanju među ostalim naveo: ˝Povijest nas uči da je ovo naše hrvatsko tlo nažalost natopljeno krvlju mnogih nevinih žrtava i to svima nama mora biti snažna opomena˝, a obzirom da imamo blagodat da živimo slobodni u državi koju smo teško izborili ˝ne smijemo zaboraviti ove, a ni sve ostale nevine žrtve koje su kroz povijest utkane u temelje naše Hrvatske˝. Istaknuo je da je naša obveza sjećati ih se u svim prigodama, odavati im počast i iskazivati zahvalnost, a tu obvezu moramo prenositi na naše mlađe generacije navodeći da ˝oni moraju znati našu prošlost, moraju znati istinu jer svi znamo da narod koji zaboravi ili ne zna svoju povijest nema ni budućnost˝.  Osvrnuo se i na važnost osude svakog zločina jer samo tako možemo graditi zdravo društvo u kojem svi želimo živjeti.

Nakon blagoslova i molitve svi prisutni su se procesijom uputili u župnu crkvu Sv. Benedikta u Donjim Mostima na koncelebriranu svetu Misu koju je predvodio generalni vikar Bjelovarsko-križevačke biskupije prečasni Vlado Bogdan.

Bilješke o događajima:
U svom pohodu na Bjelovar, u kojem je ustankom 08. travnja 1941. godine srušena jugoslavenska i uspostavljena hrvatska vlast i proglašena Hrvatska država, II. Konjički puk „Car Dušan Silni“ iz Virovitice, došavši u selo Donji Mosti na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. oko 11.30 sati (ubivši dan prije u selu Peterancu 5 hrvatskih seljaka), pogubio je 11 bespomoćnih hrvatskih seljaka, čiji posmrtni ostaci počivaju na groblju u Donjim Mostima. To je prvi ratni zločin počinjen petog dana rata i početak krvavog ratnog kola na ovim prostorima, kada su od 08. - 25. travnja četnici i velikosrbi u Bjelovaru i okolici ubili ukupno 33 Hrvata.

 Nakon 10. travnja 1941. godine u tijeku II. Svjetskog rata i poraća sela Donji, Srednji i Gornji Mosti teško su stradala. Poginuo je i ubijen 71 mještanin, a među njima u ožujku 1945. godine i župnik Viktor Miler. Ovo su podloge za istinitu noviju hrvatsku povijest prošlog stoljeća, o čemu se javno do 1990. godine nije smjelo govoriti, a koje pokazuju posebnu ulogu Bjelovara i bjelovarskog kraja u toj povijesti.   
 
 

Pisane vijesti | Društvo i zajednica