Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit će se mogućnost izbijanja požara koji bi mogli kao ovaj imao za posljedicu štetu na susjednom usjevu
Foto: ilustracija
U razdoblju od 23. do 27. srpnja, kod Velike Trnovitice, na polju udaljenom od mjesta, netko je zapalio strnište iza pokošene pšenice, prilikom čega se vatra proširila na okolne tri parcele.
Na jednoj koja je vlasništvo 53-godišnjeg mještanina su izgorjele stabljike i sjemenke zobi čime je vlasniku pričinjena šteta od oko 3000 kuna.
Očevidom je utvrđeno da je uzrok požara ljudska radnja, a vlasnik je upoznat da je na njegovu štetu počinjeno kazneno djelo oštećenje tuđe stvari.
I ovom prilikom pozivamo da se dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru te da poštuju odluku lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje.
Posebno podsjećamo na slijedeće:
- spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
- mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodiča i njihovih stupova, da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
- tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
- spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;
- zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
- zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
- ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Napominjemo:
- Zakonom o zaštiti od požara za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2 tisuće do 15 tisuća kuna;
- Za pravnu osobu koja propustom izazove požar propisana je novčana kazna u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna u iznosu od 2 tisuće do 15 tisuća kuna;
- Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od tisuću do 15 tisuća kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i sve informacije o požaru;
- Propisana je i kazna za pravnu osobu koja ne prijavi nastanak požara i sve informacije o požaru, i to u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna i za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna od 2 tisuće do 15 tisuća kuna.
Ovakvim nepromišljenim radnjama može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Pisane vijesti |
Kaznena djela i zakon
